3D Kartonska slagalica MIŠJI DVORAC

3D Slagalica, kartonski model

Dimenzije: 12 × 7 × 31 cm
Broj kartona s komadima: 2,5
Ocjena težine: 2
Omjer: 1:87

Na malom otoku u blizini grada Bingena u svjetski poznatoj središnjoj dolini Rajne nalazi se jedan toranj koji se zove Mišji toranj. Rimljani su prvi na ovom mjestu sagradili manju utvrdu. Kada je u 10. stoljeću grad Bingen morao prihvatiti podređenu ulogu nadbiskupije Mainza, toranj je ponovno izgrađen i korišten kao stražarski toranj i zgrada za naplatu cestarina. U 13. stoljeću toranj je integriran u sustav naplate dvoraca Klopp i Ehrenfels koji su se nalazili u blizini. Ime tornja također je izvedeno iz njegove funkcije: srednjovisokonjemačka riječ "musen" značila je "vrebati" ili "čuvati stražu". Kula je rušena dva puta: 1632. godine od strane švedskih vojnika i 1689. godine od strane francuskih vojnika. Tek od 1856. do 1858. kula je obnovljena. Pruski kralj naredio je Ernstu Friedrichu Zwirneru, glavnom graditelju katedrale u Kölnu, da izgradi toranj u neogotičkom stilu i da ga opremi ugaonim tornjićima i zubcima. Nova konstrukcija tornja od tada je služila kao granična postaja i signalni toranj za brodove. Opasni grebeni u ovom dijelu Rajne, takozvana "Bingenova rupa", dignuti su u zrak u 19. stoljeću kako bi brzaci bili umjereniji. Mnoge legende i mitovi okružuju Mouse Tower. Jedna od njih govori o biskupu Hattu koji je u 10. stoljeću preuzeo kontrolu nad Bingenom i progonio stanovništvo. Kad se bojao pobune tijekom gladi, dao je uhititi molitelje, baciti ih u štalu i zapaliti je. Prema legendi, kao kaznu za ovo strašno djelo, zahvatila ga je najezda miševa te je od njih pobjegao u stražarnicu na otočiću u Rajni. Međutim, priča se da su ga miševi pratili do kule i živog pojeli. Položaj tornja na nekadašnjoj "Bingenskoj rupi" bio je zanimljiv mnogim umjetnicima. Još u 17. stoljeću nizozemski umjetnici otkrili su zgradu kao popularan motiv. Zbog toga je Mišji toranj jedan od najstarijih rajnskih motiva u pejzažnom slikarstvu. Legenda o okrutnom biskupu Hattu postala je i dio europske književnosti preko pisaca poput Clemensa Brentana, Victora Hugoa ili Ferdinanda Freiligratha.

UPOZORENJE! Nije prikladno za djecu mlađu od tri godine.